Uticaj finansijskog tržišta na cijenu zlata je jedna od najkontroverznijih tema među investitorima u zlatne poluge svih vrsta i veličina, kao i zlatne kovanice. Neki je posmatraju u negativnom smislu, ističući da se ona sprovodi od strane banaka poluga i drugih velikih grupa investitora da bi imali koristi od varijacije cijena, dok su drugi mišljenja da je to korisni fenomen koji je osnova spekulacija, te održava tržišta aktivnim.
Uzimajući u obzir značaj ove teorije na tržištu, Insignitus GOLD vam daje definiciju uticaja finansijskog tržišta na cijenu zlata i određene njegove aspekte kako biste bolje razumjeli kako funkcioniše.
Šta podrazumeva uticaj finansijskog tržišta na cijenu zlata?
Uticaj postoji na brojnim finansijskim tržištima, jer stručnjaci i trgovci pokušavaju da utiču na tržišta u svoju korist. Može se jednostavno definisati kao pravilno planirani napor da se poveća ili smanji cijena i potražnja ovog plemenitog metala. Posljedica toga jeste stvaranje kratkoročnih varijacija u cijeni zlata tako da se ne može primenjivati dugoročno.
SEC (Komisija za hartije od vrijednosti i berze SAD) razvila je detaljniju definiciju. U njoj se navodi da je uticaj finansijskog tržišta na cijenu zlata međunarodni pokušaj da se „obmanu“ mali i srednji investitori vještačkom kontrolom i regulacijom cijena plemenitih metala korišćenjem određenih sredstava i uticaja radi sigurnosti. Velike finansijske institucije stvaraju okruženje sa lažnom povećanom potražnjom za imovinom namještanjem ponuda i cijena.
Na osnovu ove definicije može se zaključiti da je uticaj finansijskog tržišta na cijenu zlata namjerno ponašanje dizajnirano da dovede investitore u zabludu kontrolom ili veštačkim uticajem na tržište hartija od vrijednosti. Trgovci i institucije to rade tako što namještaju ponude, cijene ili trgovine da bi stvorili varljivu ideju za bezbjednosnu potražnju. Ono što se posebno ističe jeste vjerovanje u zajednici trgovaca zlatom da se cijenama zlata utiče u opadajućem trendu, inače poznatom kao suzbijanje cijena.
Zašto se vrši uticaj finansijskog tržišta na cijenu zlata?
Zlato je moćna i široko priznata međunarodna valuta. Iz tog razloga, kada bi mu se dozvolilo da funkcioniše na slobodnom tržištu, moglo bi da određuje moć drugih valuta, visinu kamatnih stopa pa i vrijednost državnih obveznica. Tipično, na slobodnim tržištima, bez cijena zlata kojima utiču investitori, učinak valute ima tendenciju da se kreće suprotno od državnih obveznica i gotovine. Razlog za to jeste činjenica da ljudi koriste zlato kao alternativni izvor novca, tj. za očuvanje kapitala, ali i kao zaštitu od fluktuacija valute njihove vlade.
Kada se valuta smanji, zlato pokazuje tendenciju rasta u cijeni. Iz tog razloga, centralne banke utiču njime da bi branile svoje obveznice i drugu imovinu od interne konkurencije. Nažalost, strategije koje banke koriste za devalvaciju zlata deluje na mnoge finansijske aspekte, ne samo na zlato. Naime, čak i sa dobrim namjerama, ove odluke mogu negativno uticati na tržišta i generalno uništiti zemlje. Termin „finansijska represija“ se široko koristi da obuhvati uništenje koje se dešava kada banke utiču na cijene zlata a dokazi za to postoje tokom istorije.
Kako finansijsko tržište utiče na cijenu zlata?
Da bi devalvirali zlato, bankari se oslanjaju na lizing. U ovom procesu trguju derivatima, ugovorima i fjučersima tako da koriste visokofrekventno trgovanje. Oni to rade preko investicionih banaka, prikrivajući svoje poslovanje od javnosti.
Uticaj finansijskog tržišta na cijenu zlata se zasniva na kratkoj prodaji pri čemu investitor prodaje zlato koje trenutno ne posjeduje. Obično će pozajmiti zlato za transakciju ali se pozajmljivanje ne događa prije transakcije. „Naked Short Selling“, kako se kratka prodaja naziva, stvara iluziju pritiska prodaje i vještački potiskuje cijenu.
Mnogi investitori smatraju da ima kontroverznu konotaciju, jer vjeruju da Fed, zajedno sa velikim bankama poluga, se upušta u ovakvu prodaju da bi zaštitio američki dolar. Zbog toga stvara papirna potraživanja za zlato u masovnim količinama i prodaje ih na tržištu. Kupac misli da je njegov ugovor podržan fizičkim zlatom ali metal zapravo ne postoji. Ova dinamika je zapravo vrlo slična našem bankarskom sistemu sa frakcijskim rezervama. Vaše stanje u banci je samo broj na ekranu računara, a ne odraz stvarne, materijalne imovine. Banke su obavezne da drže neke rezerve, ali ukupni bankovni računi svih njihovih klijenata daleko premašuju vrijednost stvarne imovine banke.
Bez obzira na to kako banke koriste svoju sposobnost da iskoriste cijene zlata na međunarodnom nivou, ulaganje u zlatne poluge i zlatne kovanice i dalje je jedno od najboljih dugoročnih rješenja koje će vam pomoći u diversifikaciji portfolija i očuvanju bogatstva.
Ukoliko ste odlučili da investirate u zlato Insignitus GOLD vam svojom bogatom ponudom pločica i dukata u tome može pomoći.
