Cijena zlata, posmatrajući podatke za posljednjih 50 godina, je značajano porasla. Tako je 70-ih godina bila ispod 50 dolara po unci, dok danas vrijedi oko 1.800 dolara po unci.
Iako invenstiranje u zlato obezbjeđuje stabilnu vrijednost, cijena je ipak, tokom godina, osjetno varirala. Početkom 80-ih godina cijena zlata je dostigla rekordno visoku vrijednost za to doba i iznosila je 700 dolara. Trend rasta zadržan je sve do početka 21. vijeka, kada je vrijednost zlata doživjela nevjerovatnu progresiju. 2008. bila je prva godina kada je zlato dostiglo preko 1.000 dolara po unci, a 4 godine kasnije cijena je skočila na skoro 1.700 dolara po unci.
Ubrzo nakon ovog perioda uslijedio je pad, a zatim između 2015. i 2018. godine stagnacija. Da bi od 2018. cijena zlata počela značajno da raste, nastavljajući taj trend do današnjih dana.
Koji ekonomski faktori uzrokuju fluktuaciju u cijeni zlata otkriva vam Insignitus Gold.
Prihodi i snabdijevanje
Statistika pokazuje jasnu korelaciju između prihoda i cijene zlata. Tačnije, odnos prihoda i cijene zlata je jedan prema jedan. Što znači da kada se prihod po glavi stanovnika u Sjedinjenim Državama poveća za jedan odsto i cijena zlata raste za jedan odsto.
Snabdijevanje je faktor koji dugoročno utiče na cijenu zlata. Procjenjuje se da je najveći dio zlata u svijetu otkriven. Bez obzira što rudnici i dalje rade svakog dana značajna količina zlata ne ulazi na tržište svake godine, dok broj ljudi koji žele da investiraju u zlato stalno raste. Zbog ove niske ponude cijena zlata raste.
Potražnja
Različiti izvori kontrolišu potražnju za zlatom. Tu, prije svega, spada industrija koja koristi zlato zbog njegove suštinske vrijednosti. Primarni kupac zlata je svijet juvelirstva, jer se najveći dio nakita izrađuje upravo od ovog plemenitog metala. Takođe, pojedine industrije male komade zlata koriste u svojoj tehnologiji, što ih čini velikim kupcima zlata.
Drugi značajni izvor jesu sami ljudi koji žele da ulože u zlato. Naime, investicioni dukati i investicione zlatne pločice su odličan način za diversifikaciju, zaštitu od inflacije i finansijsku sigurnost u slučaju globalne krize. Imajući ovo u vidu ne čudi što je sve veći broj onih koji žele svoj kapital da ulože u investiciono zlato.
Inflacija
Ekonomski stručnjaci tvrde da inflacija i vrijednost američkog dolara nisu u direktnoj korelaciji sa cijenom zlata. Uprkos tome, mnogi ljudi odlučuju da ulažu u zlato kada je inflacija visoka, a stanje globalne ekonomije nepovoljno. Samim tim, cijena zlata raste sa stopom inflacije.
Ipak, tokom istorije postoje primjeri koji dokazuju da to kretanje nije nužno. Jedan od njih jeste rast cijene zlata i nakon Velike recesije. Zbog toga je preporučljivo da svoju odluku o kupovini zlata ne zasnivate isključivo na inflaciji ili vrijednosti dolara, već da sagledate i druge faktore.
ETF fondovi
ETF (exchange-traded fund ) predstvlja fond koji se prodaje preko berze. U suštini, zlatni ETF posjeduje mnogo fizičkog zlata čije dionice prodaje potrošačima.
Kada koristite ovu metodu za ulaganje u zlato morate znati da, zapravo, ne posjeduje fizičko zlato. Umjesto toga, imate udio preko svog ETF-a. S obzirom da je ovaj vid ulaganja jednostavan i dostupan mnogima, kupovinu zlata čini privlačnijom i popularnijom, te sa porastom broja ljudi koji ulažu u zlatni ETF raste i cijena zlata.
Ukoliko ste odlučili da kupite investiciono zlato u Crnoj Gori Insignitus GOLD vam u tome može pomoći.
