Tržište zlata je jedno od najvećih na svijetu.
U prosjeku oko 150 milijardi dolara dnevno se trguje zlatom. To je treći najveći obim trgovine svih finansijskih sredstava, odmah iza akcija i obveznica.
Sa ukupnom količinom od skoro 200.000 tona nadzemnih zaliha, tržište zlata vrijedi oko 10 triliona dolara. Pri čemu raste oko 1-2% godišnje. Najveći dio svjetske potražnje pripada nakitu – preko 46,19%.
Zlato kao investicija nalazi se na drugom mjestu i iznosi 23,35%. Naime, centralne banke čuvaju zlato kao dio svojih rezervi. To čine i mnoge institucije. Svakako, ne treba zanemariti ni ulaganje u zlato od strane brojnih privatnih investitora.
Imajući ovo u vidu Insignitus GOLD vam otkriva sve što treba da znate o tržištu zlata.
Šta je tržište zlata?
Tržište zlata je međunarodno tržište za kupovinu i prodaju zlata. Za razliku od drugih tržišta, cijena zlata je konzistentna širom svijeta. Ipak, ono ne obuhvata samo zlato kao krajnji proizvod. U pitanju je veliki koncept koji uključuje rudarstvo, preradu, proizvodnju i korisnike kovnica novca.
Istorija tržišta zlata može se pratiti hiljadama godina unazad. Najranija poznata upotreba zlata kao valute bila je 600. godine prije Nove ere. Iako je ukidanjem Zlatnog standarda zlato izgubilo pokriće deviznih valuta u njemu, važnu ulogu i dalje ima u globalnom monetarnom sistemu.
Danas, investitori koriste zlato kao skladište vrijednosti i zaštitu od tržišnih promjena i značajnih finansijskih gubitaka. Kada se povećava neizvjesnost ili kriza, tržište zlata dobija na značaju. Razlog za to leži u činjenici da zlato ima jedinstvenu sposobnost da zadrži svoju vrijednost čak i kada ekonomija ide silaznom putanjom. Zahvaljujući tome cijena zlata se kreće u istom smjeru sa stopom inflacije. Samim tim, njegova dugoročna vrijednost je nesporna, bez obzira na kratkoročne fluktuacije.
Šta utiče na tržište zlata?
Jedan od najvećih uticaja dolazi od centralnih banaka. Baš kao što iskusni investitori diversifikuju svoj portfolio zlatom kako bi smanjili rizik, to isto čine i centralne banke. Međutim, one kupuju velike količine ovog plemenitog metala, što za posledicu ima porast potražnje na tržištu, povećavajući tržišnu cijenu zlata.
Vrijednost američkog dolara, takođe, utiče na tržište zlata. Cijena zlata je obično obrnuto povezana sa snagom i vrijednošću američkog dolara. To znači da kada dolar pada, cijena zlata istorijski raste. Ukoliko je dolar jak, cijene zlata imaju tendenciju da stagniraju ili bilježe blagi pad.
Zlato je ograničen resurs. Godine eksploatacije mogu značajno da uspore proizvodne linije. Posljedica toga jeste ponuda koja ne može da zadovolji potražnju. Sa padom ponude dolazi do rasta vrijednosti.
Kako trgovati zlatom?
Da biste u potpunosti razumjeli tržište zlata morate znati šta se pod investicionim zlatom podrazumijeva. U osnovi postoje 2 vrste zlata koje možete kupiti – zlatne poluge i zlatne kovanice.
Zlatne poluge dolaze u različitim veličinama – počev od 1 grama, pa do 1 kilograma. Pored težine, na njima je ugraviran i stepen finoće, serijski broj, kao i logo i naziv sertifikovanog proizvođača. Kako zahtijevaju manje mašinske obrade od kovanica, obično imaju i niže premije.
Za razliku od njih, zlatne kovanice su prijatnije za gledanje. Dizajn je vezan za važan događaj, instituciju, ličnost ili karakteristiku zemlje porijekla. Zbog atraktivnog izgleda čest su i poklon.
Izbor investicionog zlata je lična odluka. Stručnjaci savjetuju da prilikom donošenja te odluke uzmete u obzir svoje finansijske sposobnosti, ciljeve koje želite da postignete, kao i mogućnost skladištenja zlata.
Ukoliko ste odlučili da kupite investiciono zlato u Crnoj Gori veliki izbor zlatnih kovanica i zlatnih poluga možete pronaći u bogatoj ponudi kompanije Insignitus GOLD.
