Porast cijene zlata je jedna od tema koja budi interesovanje ne samo stručnjaka i investitora, već i građana širom svijeta.
Zlato je korišćeno kao novac hiljadama godina. Danas, predstavlja sredstvo za očuvanje bogatstva i zaštitu od devalvacije fiat valuta od strane centralnih banaka i vlada.
Do 1971. ovaj plemeniti metal je korišćen za osiguranje vrijednosti papirnih valuta koje su izdavale vlade i koje su centralne banke držale kao rezerve. Naime, Zlatni standard je podrazumijevao obavezno fiksno pokriće novca u opticaju zlatom. To znači da je svako mogao da zamijeni zlato po fiksnom kursu u dolare.
Kada su Sjedinjene Države „zatvorile zlatni prozor“ i potpuno uklonile konvertibilnost dolara u zlato, cijena zlata je brzo porasla u odnosu na cijenu koju je odredilo tržište. Ovaj trend nastavljen je i u narednim decenijama.
Ipak, u posljednjoj godini došlo je do drastičnog skoka vrijednosti. Posmatrajući period od početka novembra 2022. pa do danas, porast cijene zlata iznosi od 1.623 dolara po unci na čak 2.085 dolara po unci.
Ključni faktori koji su doveli do toga jesu fizička potražnja za zlatom, kontinuirano vođenje lakih monetarnih politika od strane centralnih banaka, eskalacija rizika finansijskog sistema na globalnom nivou i rastuće nestabilnosti američkog trezora.
Kupovina centralnih banaka
Tokom posljednjih nekoliko godina, centralne banke istočne hemisfere pojavile su se kao kupci velikih količina fizičkog zlata. Akumulacija zlata u ovim entitetima dostigla je najviši nivo u istoriji mjereno u tonama u 2022. godini. Rekordni tempo kupovine zlata nastavljen je i u 2023. predvođen Kinom.
Povećanje količine fizičkog uvoza zlata sa istočne hemisfere znatno otežava zapadnim bankama korišćenje zlatnih derivata. Posebno, u njihovom nastojanju da spriječe rast cijene zlata. Ovo će postati još teže postići sada kada je Rusija početkom avgusta objavila da će nastaviti kupovinu zlata nakon što je ona bila obustavljena od januara 2022.
Bilans stanja Fed-a
Još jedan važan razlog zbog kojeg zlato ove godine raste je kontinuirana laka monetarna politika centralnih banaka na globalnom nivou.
Uprkos povećanju stopa fondova Fed-a, stvarne kamatne stope u SAD i dalje su negativne. Banka Japana, European Central Bank (ECB) i Narodna banka Kine, takođe, nastavljaju da sprovode laku monetarnu politiku. Rezultirajuća devalvacija ovih glavnih fiat valuta se na kraju manifestovala inflacijom. Sa porastom stope inflacije došlo je i do rasta cijene zlata u 2023. godini.
Eskalacija rizika globalnog bankarskog sistema
Na porast cijene zlata uticalo je propadanje banaka. Vodeće banke koriste mnogo različitih oblika leveridža da daju zajmove sa bankarskim depozitima i kreditnim rezervama. Kako su ovi zajmovi rizični došlo je do kolapsa Credit Suisse, druge po veličini banke u Švajcarskoj.
Pored toga, tri velike regionalne banke u SAD su naglo i brzo propale. Najprije, Silicon Valley Bank (SVB) u martu. Zatim je uslijedio kolaps Signature Bank, a maja mjeseca je i First Republic podnijela zahtjev za bankrot.
Mnogi stručnjaci smatraju da je kolaps ove 4 banke samo početak eventualne globalne bankarske krize velikih razmjera. Posljedica toga biće nastavak rasta cijene zlata i u 2024. godini.
Podizanje gornje granice duga
Početkom juna američka vlada podigla je gornju granicu duga Trezora. Ubrzo nakon toga objavljeno je da će morati da emituje 250 milijardi dolara više od predviđenog. Time je ukupna emisija duga u četvrtom tromjesečju fiskalne godine dostigla zapanjujućih 1 bilion dolara.
Pogoršanje finansijskog stanja američke vlade dovelo je do nastavka uzlaznog kretanja cijene zlata.
S obzirom da se očekuje dalji porast cijene zlata, pravi je trenutak za kupovinu zlatnih pločica i zlatnih kovanica. U tome vam može pomoći kompanija Insignitus GOLD sa vrhunskim stručnim timom i bogatom ponudom investicionog zlata.
